Platni promet

Pod platnim prometom smatramo sve vrste plaćanja između različitih subjekata (osoba) temeljem međusobnog pravnog osnova. Ukoliko se ovaj promet odvija putem banaka tada se radi o platnom prometu putem banke stoje neutralni posao za banku.
Iz ovakvog određenja platnog prometa proizlazi i njegova podjela na gotovinski i bezgotovinski platni promet.
Gotovinski platni promet obuhvaća sva plaćanja u gotovini (notalni i kovinski novac - gotovina) putem blagajni banke.
Ovaj oblik platnog prometa obuhvaća i sve isplate u gotovini bez obzira da li su one učinjene na teret depozita koji je knjižnog oblika.
Bezgotovinski platni promet karakterizira izostanak plaćanja u gotovini. Kod ovoga oblika platnog prometa radi se o jednostavnom knjiženju dugovanja i potraživanja između različitih sudionika platnog prometa bez obzira na mjesto gdje imaju svoje novčane obveze i koliko ima naloga za takvo plaćanje. Pri tome se koriste različiti instrumenti platnog prometa. Suvremena elektronička i optička sredstva, dodatno olakšavaju i ubrzavaju ovaj oblik platnog prometa.
U suvremenim tržišnim gospodarstvima ovo je dominantni oblik plaćanja le je najčešće, osim u izuzetnim slučajevima, između pravnih osoba i pravnih osoba i fizičkih osoba zabranjeno plaćanje u gotovini.
Time se postiže transparentnost svih novčanih transakcija što ima fiskalne i neke druge učinke.
Prema kriteriju domicila sudionika u platnom prometu uobičajeno je platni promet dijeliti na:
# platni promet unutar jedne zemlje,
# platni promet unije zemalja,
# međunarodni platni promet.
Ova podjela osim domicilnog kriterija ima i druge značajne dimenzije kao što su različite valute plaćanja, različiti instrumenti plaćanja, običaji i učinci.